Vodič-27. kolovoza 2026.-Petar Korade
Idejni, glavni i izvedbeni projekt: što od toga treba za halu
Za halu vam treba glavni projekt za dozvolu i izvedbeni projekt za gradnju. Izvedbeni je od 1. siječnja 2026. obveza, a ne dogovor: stari zakon tražio ga je samo za najzahtjevnije građevine ili ako se ugovori, novi ga traži za sve osim manjih zgrada. Idejni projekt postoji, ali samo za kuće do 400 m² i poljoprivredne zgrade do 600 m². Za halu ne.
Ukratko: zakon poznaje pet vrsta projekata, a halu se tiču dva, iznimno tri · izvedbeni projekt više nije izbor · idejni projekt nije „manja verzija glavnog“ nego dokument za male zgrade · elaborati se rade prije glavnog projekta, ne uz njega · kontrola projekta po revidentu ulazi ovisno o konstrukciji. Vodič je pisan po Zakonu o gradnji NN 155/25 i starom NN 153/13 čitanima na punom tekstu; uz svaki članak stoji izvor. Vodič održavamo ažurnim - zadnja provjera: 27. kolovoza 2026.
Pet vrsta projekata i koji se tiču hale
Zakon o gradnji projekte razvrstava u pet vrsta: idejni projekt za manje složene zgrade, glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt i projekt uklanjanja građevine (članak 32. Zakona o gradnji, NN 155/25). Za proizvodnu ili skladišnu halu u pravilu su bitna dva: glavni projekt, na temelju kojeg se izdaje dozvola, i izvedbeni projekt, po kojem se gradi.
Treći se pojavljuje kod montažnih sustava. Tipski projekt je projekt predgotovljenih dijelova građevine za koji je Ministarstvo izdalo rješenje, pa se njihova usklađenost ne dokazuje ponovno na svakom projektu (članak 42.). Ako vam proizvođač nudi halu s tipskim projektom, tražite broj rješenja, ne rečenicu u ponudi. O tome kada montažni sustav ima smisla pisali smo u vodiču o montažnoj hali.
Definicija koja odlučuje sve ostalo krije se u pojmovniku. Manje složena zgrada je zgrada stambene namjene s najviše dva stana do 400 m² građevinske bruto površine i zgrada poljoprivredne namjene do 600 m² (članak 3. točka 32.). Hala nije ni jedno ni drugo, koliko god bila jednostavna. To znači da za nju vrijedi puni režim: glavni projekt, elaborati, izvedbeni projekt.
Izvedbeni projekt više nije izbor, i to mijenja proračun
Ovo je promjena koju gotovo nitko nije objavio. Stari Zakon o gradnji izvedbeni projekt tražio je samo za građevine 1. skupine te u slučaju kad su ga investitor i projektant ili investitor i izvođač ugovorili (članak 74. stavak 3. Zakona o gradnji, NN 153/13). Novi zakon kaže drukčije: izvedbeni projekt obvezno se izrađuje za sve građevine, osim za manje složene zgrade i za ono za što dozvola uopće ne treba (članak 39. stavak 3.).
Za investitora koji gradi halu to ima dvije posljedice. Prva je proračun: izvedbeni projekt je stavka koja se više ne može „preskočiti da se uštedi“, a tko je planirao samo glavni projekt, planirao je premalo. Druga je odgovornost: izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom (članak 39. stavak 2.), a projektant koji to prekrši odgovara prekršajno.
Stranice koje danas objašnjavaju razliku između projekata i dalje tvrde suprotno, uključujući veće servise za povezivanje s majstorima. To nije zlonamjerno nego zastarjelo: do kraja 2025. bili su u pravu. Ako vam netko u ponudi napiše da izvedbeni „nije obavezan po zakonu“, pitajte prema kojem zakonu.
Ima i praktična strana koju vrijedi reći naglas. Izvedbeni projekt je jedini dokument po kojem izvođač zna što točno raditi na spoju, detalju i prodoru. Bez njega se ta pitanja rješavaju na gradilištu, a tamo je svaka izmjena skuplja nego u uredu.
Put projektne dokumentacije za halu
- 01Elaboratigeotehnički, požar, promet, tehnologija - prije glavnog projekta
- 02Glavni projektpodloga za građevinsku dozvolu, sastavni dio dozvole
- 03Kontrola projektarevident, ovisno o konstrukciji
- 04Izvedbeni projektod 2026. obvezan za halu - po njemu se gradi
Redoslijed po Zakonu o gradnji NN 155/25: elaborati čl. 35., glavni projekt čl. 34., kontrola projekta čl. 44., izvedbeni projekt čl. 39.
Što je zapravo glavni projekt i tko ga potpisuje
Glavni projekt nije jedan nacrt nego skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje da ona ispunjava temeljne zahtjeve (članak 34. stavak 1.). Ovisno o građevini, sadrži jednu ili više strukovnih odrednica: arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt (članak 36.). Kod hale su u pravilu potrebne sve četiri, jer hala ima konstrukciju, instalacije, grijanje i tehnologiju.
Dio glavnog projekta je i situacija građevine na geodetskoj podlozi, a nju uz glavnog projektanta potpisuje i ovlašteni inženjer geodezije (članak 37.). Za građevine kojima se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara, u prvu mapu ide prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara, koji izrađuje ovlaštena osoba iz tog područja (članak 38.).
Prije svega toga dolaze elaborati. Zakon ih nabraja devet: geotehnički, elaborat zaštite od požara, krajobrazni, prometni, elaborat tehničko-tehnološkog rješenja, elaborat zaštite na radu, elaborat zaštite od buke, konzervatorski i drugi potrebni elaborat (članak 35. stavak 1.). Za halu se najčešće rade geotehnički i tehničko-tehnološki, često i prometni i požarni. Njihovi podaci moraju ući u projekt, zajedno s predviđenim vijekom uporabe i uvjetima održavanja (stavak 2.).
Elaborati se rade prije glavnog projekta, ne usporedo s njim. Kad se geotehnički nalaz naruči nakon što je projekt gotov, temelji se preprojektiraju, a to je najskuplja vrsta „uštede“ koju smo vidjeli.
Idejni projekt: za koga postoji, a za koga ne
Idejni projekt je u Zakon o gradnji ušao tek 2026. Stari zakon ga uopće nije poznavao, njegov popis vrsta projekata imao je četiri stavke i počinjao je glavnim projektom (članak 67. NN 153/13). Danas idejni projekt postoji, ali s uskom svrhom: to je skup nacrta i dokumenata s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehničkim rješenjem zgrade i prikazom njezina smještaja u prostoru, i radi se za manje složene zgrade (članak 33.).
Za takve zgrade on zamjenjuje glavni projekt kao podloga za dozvolu: uz zahtjev za građevinsku dozvolu za manje složenu zgradu prilaže se idejni projekt (članak 62.). Za sve ostale građevine, uključujući halu, prilaže se glavni projekt (članak 64.).
Zašto to uopće spominjemo u vodiču za investitore u halu? Zato što se pojam u praksi koristi šire nego u zakonu. Kad projektant kaže „napravit ćemo prvo idejno rješenje“, u pravilu misli na skicu i dogovor o rasporedu, a ne na dokument iz članka 33. To je korisna faza i vrijedi je platiti, ali ona nije projekt u smislu zakona i s njom se ne ide nigdje osim natrag za stol.
Kada u priču ulazi revident
Kontrola projekta s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost provodi se ovisno o značajkama građevine, a odnosi se na glavni, izvedbeni, tipski projekt i projekt uklanjanja (članak 44. stavak 1.). Popis građevina i radova za koje je kontrola obvezna propisuje ministar pravilnikom, pa se za konkretnu halu to provjerava kod projektanta prije nego se dogovori rok.
Dvije stvari investitori ne očekuju. Prva: revident u izvješću može zatražiti da pregleda radove u određenoj fazi gradnje i da se kontrolira i izvedbeni projekt (članak 44. stavak 3.), što znači još jednu točku u kalendaru. Druga: revident ne smije biti povezan s projektantom ni raditi u istoj tvrtki (članak 28. stavak 1.), pa se ne može „riješiti u kući“.
Ako je projekt izrađen po stranim propisima, primjerice uz uvezenu halu ili tehnološku liniju, provodi se nostrifikacija - utvrđivanje usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (članak 45. stavak 1.). To je stavka koja se u ponudama stranih dobavljača redovito ne spominje, a plaća je investitor.
Što se prilaže zahtjevu za građevinsku dozvolu za halu
Zakon za „ostale građevine“, a tu spada hala, taksativno nabraja što ide uz zahtjev (članak 64. stavak 1.). Tablica ispod izdvaja stavke koje se u praksi tiču poslovnih objekata, s tim tko ih izrađuje.
| Dokument | Tko ga izrađuje | Kada je obvezan |
|---|---|---|
| Glavni projekt | ovlašteni arhitekt i inženjeri, glavni projektant odgovara za usklađenost | uvijek za halu |
| Elaborati (geotehnički, požar, promet, tehnologija…) | ovlaštene osobe struke | ako su propisani ili potrebni |
| Izvješće o kontroli glavnog projekta | revident | ako je kontrola propisana za tu građevinu |
| Izvješće o nostrifikaciji | ovlaštena osoba | ako je projekt rađen po stranim propisima |
| Iskaznica energetskih svojstava | projektant | ako to traži tehnički propis za tu zgradu |
| Sažetak mjera iz procjene utjecaja na okoliš | izrađivač studije | ako je postupak propisan ili potreban |
| Dokaz pravnog interesa | investitor | uvijek |
| Parcelacijski elaborat | ovlašteni geodet | kad je prethodila lokacijska dozvola koja je odredila građevnu česticu |
Popis izgleda dugo, ali većina stavki otpada na projektanta i njegove suradnike. Investitorov dio je kratak: dokaz pravnog interesa, odluke o tome što se gradi i pravovremeno naručivanje elaborata. Ostalo je koordinacija, i po njoj se vidi razlika između dobrog i lošeg projektnog tima.
Gdje se na projektima stvarno gubi novac
Nije riječ o cijeni projektiranja nego o redoslijedu. Tri obrasca se ponavljaju i sva tri koštaju višestruko više od honorara koji su trebali uštedjeti.
Elaborat naručen prekasno. Geotehnički nalaz koji stigne nakon što je konstrukcija projektirana zna promijeniti tip temeljenja, a s njim i troškovnik i rok. Isto vrijedi za tehničko-tehnološki elaborat kad se tehnologija bira usporedo s projektom.
Izvedbeni projekt shvaćen kao formalnost. Sada je obvezan, ali obveza nije poanta. Poanta je da bez razrađenih detalja izvođač nudi na pretpostavku, a razlika se pojavi kao dodatni rad. Tko traži usporedive ponude, mora dati usporedivu podlogu.
Promjena projektanta usred posla. Autorska prava na građevini stječu se ako je tako ugovoreno ugovorom o izradi projekta (članak 40.), pa se prije zamjene projektanta gleda što piše u ugovoru. Uz to, projektant koji izradi izmjene tuđeg projekta odgovara za cijeli taj projekt, a glavni projektant izmjena i za njegovu cjelovitost i međusobnu usklađenost (članci 19. i 20., stavak 4.). To se u cijeni vidi.
Kad vodimo projekt, projektnu dokumentaciju gledamo kao dio gradnje, a ne kao papirologiju koja joj prethodi. To znači da izvedbeni projekt čitamo prije nego što ponudimo cijenu i da pitanja o detaljima postavljamo dok je još jeftino odgovoriti na njih. Više o tome kako izgleda naš tijek posla piše na stranici izgradnja hala.
Treba li mi idejni projekt za halu?
Ne. Idejni projekt po Zakonu o gradnji postoji samo za manje složene zgrade, a to su kuće s najviše dva stana do 400 m² i poljoprivredne zgrade do 600 m². Za halu se uz zahtjev za građevinsku dozvolu prilaže glavni projekt.
Je li izvedbeni projekt obavezan?
Za halu jest, od 1. siječnja 2026. Zakon ga traži za sve građevine osim manje složenih zgrada i onih za koje dozvola nije potrebna. Do kraja 2025. bio je obvezan samo za najzahtjevnije građevine ili kad se ugovorio, pa stariji tekstovi i ponude i dalje tvrde da nije potreban.
Tko smije izraditi glavni projekt?
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri odgovarajućih struka, a za međusobnu usklađenost svih dijelova odgovara glavni projektant.
Što je tipski projekt i pokriva li montažnu halu?
Tipski projekt daje tehničko rješenje za predgotovljene dijelove građevine i za njega Ministarstvo izdaje rješenje, pa se usklađenost tih dijelova ne dokazuje iznova u svakom projektu. Montažnu halu ne pokriva u cijelosti: tipski projekt vrijedi za elemente, a građevina i dalje treba svoj glavni projekt s temeljima, priključcima i smještajem na parceli.
Vrijedi li projekt izrađen u inozemstvu?
Vrijedi tek nakon nostrifikacije, odnosno utvrđivanja usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke. To je čest trošak kod uvezenih hala i tehnoloških linija i rijetko je uključen u ponudu stranog dobavljača.
Naša pozicija
Projekt nije papir prije gradnje. Projekt je gradnja, samo jeftinija.
Svaka odluka koja se donese u projektu košta stotinu puta manje nego ista odluka donesena na gradilištu. Zato tražimo izvedbeni projekt prije nego damo cijenu i zato pitanja o detaljima postavljamo dok su još besplatna. Pošaljite projekt ili opis onoga što gradite: vraćamo troškovnik po stavkama i odgovor unutar 24 sata radnim danom.