Novosti
Od kojeg materijala napraviti zidnu konstrukciju?
Pri gradnji kuće svjesni smo činjenice da imamo na raspolaganju zaista širok spektar građevinskoga materijala. Ako ne ranije, ali nakon izvedbe temelja, pojavit će se pitanje od čega napraviti zidnu konstrukciju. Na tržištu ima više mogućnosti, od najklasičnije opeke, plinobetona ili porobetona do betonskih cigli ili betonskih blokova. Reći ćemo nekoliko riječi o izboru među njima.
Zidna konstrukcija
Zidna konstrukcija je od ključnog značenja za vašu kuću. Ima dvije funkcije: nosivost i toplinsku izolativnost. Nosivost će vam izračunati statičar, a u praksi vrijedi pravilo da za klasičan zid debljine cca 20 cm moramo osigurati vertikalne spojeve svakih 4,5 m. Isto tako je potrebno izvesti nadvoje nad svim otvorima. Toplinsku provodnost određuje pravilnik o učinkovitom korištenju energije i odredit će je izračun građevinske fizike. Tu brzo dolazimo do pitanja koji materijal upotrijebiti. U praksi postoji pravilo da je jeftinije izgraditi tanji zid i toplinsku provodnost kompenzirati dodatnom izolacijom.
Opeka / cigla
Opeka je oproban materijal koji za gradnju upotrebljavamo već tisućljećima. Njena proizvodnja i ugradnja se nije značajno promijenila. Ugrađujemo je ručno i za to ne trebamo mehanizaciju. Od modularne opeke na stari i novi modul, što je stvar prošlosti, razvila se cigla s utorima. Ta cigla ima glineno saće koje mu značajno povećava toplinsku otpornost. Tehnološki dovršene su brušene opeke koje se lijepe poliuretanskim ljepilom. Opeke je moguće naručiti u različitim debljinama, 38 cm, 30 cm, 25 cm, 20 cm, za pregradne zidove se koriste opeke debljine 10 cm. Koeficijent toplinske provodnosti je nizak, za 38 cm lambda = 0,139, za 20 cm lambda = 0,33 W/mK.
Jako je važno da pazite na statičnu čvrstoću. Savjetujemo vam kupnju opeke iz hrvatske, slovenske, njemačke ili austrijske ciglane. Nikako ne nasjedajte niskim cijenama neprovjerenih proizvođača!
Plinobeton, porobeton
Plinobeton ili porobeton koji u razgovornom govoru nazivamo siporeks, na našem je tržištu prisutan već neko vrijeme. U osnovi se radi o masi pijeska, vapna, cementa i gipsa u koju se pod visokim tlakom ubrizgava zrak. U cigli postoji mnogo homogeno raspoređenih ulovljenih zračnih mjehurića, što mu povećava toplinsku izolativnost. Jednako kao i kod opeke, materijal je dobar za zdravlje i ne šteti okolišu.
Prednost porobetona je u njegovoj jednostavnoj obradi. Cigle koje su na obje strane opremljene peresom lijepimo tankoslojnim ljepljivim mortom. Prednost je i u izvedbi instalacija jer zbog homogenosti cigle jednostavno izvedemo utore za kanale, kablove i cijevi. Manji nedostatak je u krhkosti koja se ukloni završnom obradom. Ljudi zbog poroznosti porobetonu pripisuju i veće upijanje, što nije tako, jer porobeton u nekim slučajevima ima niže upijanje od opeke.
Porobeton možemo nabaviti u zidnim blokovima, pločama i suhim gredama. Debljine zidnih blokova su između 20, 25 i 30 cm, toplinska provodnost je jako niska, a kreće se između 0,096 i 0,12 W/mK.
Betonske cigle
Betonske cigle su napravljene od posebnog betona visoke nosivosti. Upotrebljavaju se za izvedbu podruma u stambenim kućama i za izvedbu vertikalnih veza. Stanična struktura cigli je manje gusta, obično je u izvedbi između 6 i 12 ćelija. Prednost betonskih cigli je u preciznoj izvedbi jer se za to koristi kalup. Ovakve cigle moguće je položiti na »fugu«, pri čemu ne trebamo upotrijebiti fasadnu žbuku.
Betonski blokovi
Uz klasična rješenja, na tržištu već nekoliko godina postoje novi materijali i tehnologije. Klasične cigle dosta zamjenjuju betonski blokovi. Jedno od rješenja je vlaknocementni betonski blok. Drvena vlakna povezana s cementom odličan su prirodan materijal za gradnju. Naime, imaju ugrađen CO2 koji su drveta upila iz zraka. Prednost vlaknocementnih blokova je u brzoj i iznimno jednostavnoj ugradnji što pojeftinjuje investiciju. Zidovi su paropropusni, stoga vaša kuća diše. Cijena vanjskih blokova je, inače, za 40 % viša od unutarnjih.
Zanimljiva alternativa klasičnoj gradnji su blokovi od stiropora ili druge tvrde pjene. Sustav gradnje je praktički okrenut naopako. Cigle, koje imaju utore i ispupčenja slažemo kao Lego kocke. Cigle su šuplje, na unutarnjoj strani su tanje, a na vanjskoj deblje. U šuplji dio stavljamo armaturu i ulijemo beton. Tako ne trebamo skupo i dugotrajno oblaganje jer je cigla sama za sebe obloga.
Zadnje novosti
-
Što je i zašto se upuštati u zelenu gradnju?
01 srp, 2020 -
Savjeti za pripremu izgradnje svog prvog doma
17 srp, 2020
