Vodič-27. kolovoza 2026.-Petar Korade
Gradnja zimi: što se smije betonirati i montirati, a što pametno čeka
Nijedan propis ne zabranjuje gradnju zimi. Montaža čelične konstrukcije ide i po hladnoći, jer je granica vjetar, ne temperatura, a beton i ziđe traže mjere koje su stvar tehnologije, ne kalendara. Zimi najskuplje stoji odluka da se čeka proljeće: tko sada rješava dozvolu i naručuje konstrukciju, u ožujku je na gradilištu, a ne na početku reda.
Ukratko: zidanje ima izričitu granicu - mort ne smije biti hladniji od +5 °C, a ispod te srednje dnevne temperature zida se pod posebnim uvjetima iz projekta · za beton propis ne daje temperaturu nego upućuje na normu za izvedbu, pa uvjete određuje projekt · zavarena čelična konstrukcija izložena temperaturama ispod nule traži dopunski pregled nakon prve zime · od 2. srpnja 2026. na snazi je dopuna pravilnika o zaštiti na radu za rad pri niskim temperaturama. Vodič je pisan po Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije i propisima zaštite na radu, čitanima na punom tekstu. Vodič održavamo ažurnim - zadnja provjera: 27. kolovoza 2026.
Smije li se uopće graditi zimi
Smije. Ne postoji propis koji gradnju veže uz godišnje doba, niti dozvola koja prestaje vrijediti kad padne snijeg. Ograničenja koja stvarno postoje tehničke su naravi i vežu se uz pojedini materijal i postupak, a ne uz datum u kalendaru.
Odakle onda mit? Iz vremena kad su hale bile zidane i mokro građene, pa je zima doista zaustavljala posao. Današnja industrijska gradnja radi drukčije: nosiva konstrukcija se montira, ovojnica se vijči, a mokrih postupaka je malo i koncentrirani su u temelje i pod. Zbog toga se zimski kalendar hale razlikuje od zimskog kalendara obiteljske kuće, o kojoj su pisani gotovo svi tekstovi na ovu temu.
Ono što se zimi mijenja jest raspored: neke faze idu bez razlike, neke traže mjere i koštaju nešto više, a neke se doista isplati preskočiti do proljeća.
Montaža konstrukcije: granica je vjetar, ne temperatura
Čelična konstrukcija se montira i na minusu. Za dizanje elemenata odlučuje vjetar, jer se pri jačim udarima teret na kuki ne može voditi sigurno, a ne živa u termometru. Mirni hladni dan bolji je za montažu od blagog, ali vjetrovitog. Snijeg i led mijenjaju sliku iz drugog razloga: rad na visini po zaleđenoj konstrukciji je opasan i tada se staje zbog ljudi, ne zbog čelika.
Ipak, jedna posljedica hladnoće ostaje i nakon što je hala gotova. Kod zavarenih čeličnih konstrukcija izloženih temperaturama nižim od 0 °C propis traži dopunske preglede u roku od tri mjeseca nakon početka uporabe i nakon prve zime, radi otkrivanja naprslina zavara, popuštanja zatega i kontrole deformacija (članak 51. Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, NN 17/17, 75/20, 7/22). Tu obvezu gotovo nitko ne spominje, a znači da zima ne završava kad se hala useli.
Montaža ovojnice, dakle panela i limarije, tehnički ide i zimi. Ono što se mijenja su brtvljenja i ljepila, jer proizvođači propisuju najniže temperature primjene, pa se detalji planiraju za toplije dane ili se rade uz zagrijavanje. Zašto ovojnica uopće odlučuje o toplinskim gubicima hale, tema je za sebe.
Beton: propis ne daje temperaturu, i to je važno znati
Ovdje se najviše griješi, i to na obje strane. Tekstovi za kućegradnju navode granice tipa „betonira se do minus deset“ bez ijednog izvora, a s druge strane kruži uvjerenje da je zimsko betoniranje zabranjeno.
Provjerili smo što propis doista kaže. Tehnički propis za građevinske konstrukcije nema odredbu o temperaturi betoniranja. Brojka od 5 °C koja se posvuda navodi, pa i u razradi trajanja izgradnje hale, zbog toga nije pogrešna: ona dolazi iz norme i uputa proizvođača, a ne iz članka propisa. Ondje je planska činjenica koja pomiče takt, ovdje pitanje tko snosi mjere. Umjesto toga propisuje da se izvođenje betonske konstrukcije, ugradnja betona i armature te kontrola betona prije ugradnje provode prema hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA. Temperaturni uvjeti i mjere zaštite time se određuju projektom i programom kontrole kvalitete, a ne pravilom iz članka koje bi vrijedilo za svako gradilište.
U praksi to znači tehnologiju, ne zabranu. Proizvođači betona za zimske uvjete navode da temperatura betona pri isporuci ne smije biti niža od 5 °C, da beton mora dosegnuti čvrstoću od otprilike 3 do 4 njutna po kvadratnom milimetru prije nego što podnese smrzavanje i da se ta razina uz održavanje temperature od 5 °C postiže u otprilike 48 sati (podaci Cemexa za betoniranje pri niskim temperaturama). Mjere su poznate: zagrijavanje komponenata, aditivi, čišćenje leda s oplate i armature, prekrivanje i njega betona.
Zaključak za investitora nije „može“ ili „ne može“ nego pitanje tko snosi mjere i jesu li one u troškovniku. Zimsko betoniranje s propisanom zaštitom je skuplje po kubiku i sporije po danu. Ako u ponudi ta stavka ne postoji, ona neće nestati, nego će se pojaviti kasnije. Takve se stavke u ponudi traže kao i sve ostale, što je tema čitanja troškovnika.
Zidanje: jedina izričita brojka u propisu
Za razliku od betona, ziđe ima jasnu granicu. Temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5 °C niti viša od +35 °C, a kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +5 °C ili viša od +35 °C, zidanje se izvodi pod posebnim uvjetima sukladno projektu zidane konstrukcije (članak 84. stavci 24. i 25. istog propisa).
Za halu je to rijetko presudno, jer se nosivi dio rješava konstrukcijom, a ziđe se javlja u pregradama i pomoćnim prostorima. Za objekt sa zidanim dijelovima znači da zidanje zimi nije zabranjeno, ali traži uvjete koje netko mora projektirati i platiti.
| Postupak | Što propis kaže o hladnoći | Tko određuje uvjete |
|---|---|---|
| Zidanje ziđa | mort ne ispod +5 °C; ispod te srednje dnevne temperature zida se pod posebnim uvjetima | projekt zidane konstrukcije (čl. 84.) |
| Betoniranje | propis ne daje temperaturu, upućuje na normu za izvedbu betonskih konstrukcija | projekt i program kontrole kvalitete |
| Montaža čelične konstrukcije | nema temperaturne zabrane; ograničenje je sigurnost rada i dizanja | izvođač kroz plan izvođenja radova |
| Zavarena konstrukcija nakon zime | dopunski pregled u 3 mjeseca od početka uporabe i nakon prve zime | propis (čl. 51.), obveza vlasnika |
| Rad ljudi na hladnoći | obveza mjera na temelju procjene rizika, od 2. srpnja 2026. | poslodavac uz medicinu rada |
Što zimi ide, što traži mjere, a što čeka
montaža čelične konstrukcije i ovojnice na mirnim danima · pripremni i zemljani radovi dok tlo nije smrznuto · unutarnji radovi nakon zatvaranja objekta
betoniranje temelja i podne ploče uz zaštitu i njegu · zidanje uz uvjete iz projekta · brtvljenja i ljepila prema uputama proizvođača
vanjski mokri završni radovi na hladnoći · asfaltiranje i uređenje okoliša · radovi na visini po zaleđenoj konstrukciji
Razvrstavanje po uvjetima izvedbe iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije i uputama proizvođača materijala; konkretan raspored uvijek ovisi o projektu i lokaciji.
Ljudi na gradilištu: novo pravilo od srpnja 2026.
Ovo je propis koji je prošao ispod radara, jer se o njemu pisalo isključivo kao o radu na vrućini. Istom dopunom uređen je i rad na niskim temperaturama.
Od 2. srpnja 2026. na snazi je dopuna Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, koja u dijelu o atmosferskim utjecajima propisuje da je poslodavac pri radu pri niskim i visokim temperaturama dužan postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo, te da mora, na temelju procjene rizika i uz sudjelovanje specijalista medicine rada, utvrditi pravila i mjere za smanjenje rizika, tako planirati radne postupke da ne ugrožavaju radnike i primijeniti tehničke i organizacijske mjere (Pravilnik o dopuni, NN 66/2026).
Za investitora to nije administrativna sitnica. Znači da izvođač koji zimi radi mora imati razrađene mjere, a ne improvizaciju s grijalicom u kontejneru: pauze na toplom, odjeću, raspored težih poslova u topliji dio dana. Kad birate izvođača za zimsku dinamiku, to je pitanje koje se isplati postaviti, uz ostale iz vodiča o odabiru izvođača.
Zašto je čekanje proljeća najskuplja odluka
Investitori zimu najčešće izgube na krivom mjestu. Ne na gradilištu, nego u uredu, jer se odluka odgodi „do proljeća“ pa se u ožujku kreće od početka: bira se projektant, čeka dokumentacija, pa dozvola, pa ponude, pa isporuka konstrukcije. Do gradilišta se stigne u ljeto, a hala proradi negdje u jesen.
Kalendar radi drukčije za onoga tko zimu iskoristi za papire. Ishođenje dozvole, ugovaranje i narudžba konstrukcije ne ovise o vremenu i mogu se voditi u siječnju jednako kao u svibnju. Tko u proljeće dođe s pravomoćnom dozvolom i naručenom konstrukcijom, počinje graditi dok drugi tek prikupljaju ponude. Trajanje izgradnje hale razlaže koliko koja faza traje i gdje se vrijeme stvarno gubi.
Postoji i druga strana koju rijetko tko izgovori naglas. Zimi je na tržištu manje istovremenih gradilišta, pa su i ekipe i termini dostupniji nego u srpnju. To ne znači da je gradnja jeftinija, jer zimske mjere imaju svoju cijenu, nego da je raspoloživost bolja.
Ako projekt kreće u studenom, prva stvar koja ide u raspored nisu temelji nego dozvola i narudžba konstrukcije. Temelji se mogu izvesti zimi uz mjere, ali se ne isplate ako sve ostalo čeka u redu za proljeće.
Zimska dinamika se ugovara, ne dogovara usput
Zimska gradnja se ne dogovara rečenicom „radit ćemo i zimi“ nego stavkama koje se mogu provjeriti.
- Mjere zaštite betona kao zasebna stavka: zagrijavanje, prekrivanje, njega i produljeno vrijeme skidanja oplate.
- Uvjeti za zidanje ako ga ima, s pozivom na rješenje iz projekta, a ne na dogovor na licu mjesta.
- Pravila za prekid radova: pri kojem vjetru, snijegu i ledu se staje i kako se to evidentira u dnevniku.
- Mjere zaštite na radu za niske temperature, jer su od srpnja 2026. propisana obveza.
- Plan pregleda nakon prve zime za zavarenu konstrukciju, ako je objekt bio izložen temperaturama ispod nule.
Kad ponuda ima te stavke, zimska gradnja postaje predvidiva. Kad ih nema, ne znači da se neće graditi, nego da će se o mjerama pregovarati onda kad je najskuplje: dok beton čeka u miksati, a ekipa stoji.
Može li se hala graditi zimi?
Da. Nijedan propis ne veže gradnju uz godišnje doba. Montaža čelične konstrukcije i ovojnice ide i po hladnoći, a beton i ziđe traže propisane mjere zaštite. Ograničenja su tehnička i sigurnosna, ne kalendarska.
Do koje temperature se smije betonirati?
Tehnički propis za građevinske konstrukcije ne propisuje temperaturnu granicu nego upućuje na normu HRN EN 13670 za izvedbu betonskih konstrukcija, pa uvjete određuju projekt i program kontrole. Proizvođači betona za zimske uvjete navode da temperatura betona pri isporuci ne smije biti niža od 5 °C i da beton prije smrzavanja mora dosegnuti čvrstoću od oko 3 do 4 njutna po kvadratnom milimetru. Granice tipa „do minus deset“ koje kruže internetom nemaju uporište u propisu.
Zaustavlja li hladnoća montažu čelične konstrukcije?
Rijetko. Montažu zaustavlja vjetar, a rad na visini snijeg i led.
Postoji li obveza pregleda konstrukcije nakon zime?
Da, za zavarene čelične konstrukcije izložene temperaturama nižim od nule. Propis traži dopunske preglede u roku od tri mjeseca nakon početka uporabe i nakon prve zime, radi otkrivanja naprslina zavara, popuštanja zatega i kontrole deformacija.
Isplati li se čekati proljeće?
Rijetko, i to samo za same radove. Papiri, ugovaranje i narudžba konstrukcije ne ovise o vremenu, pa tko zimu iskoristi za njih u proljeće počinje graditi umjesto da tek prikuplja ponude. Odgoda cijele odluke do proljeća u pravilu pomiče useljenje za punu sezonu.
Naša pozicija
Zima nije razlog za stanku. Neplanirana zima jest.
Gradili smo i u siječnju i u kolovozu, a razlika nije u termometru nego u tome je li zimska dinamika bila u planu ili iznenađenje. Kad su mjere zaštite betona, pravila za prekid i raspored faza dogovoreni prije prve lopate, zima je stavka u troškovniku. Pošaljite projekt ili opis onoga što planirate: vraćamo troškovnik po stavkama i realan raspored, uz odgovor unutar 24 sata radnim danom.